Predrag Matvejević

Published in KULTURA
February 3

Predrag Matvejević: KALAMOVI

In Memoriam: Predrag Matvejević (Mostar, 7. oktobar 1932. – Zagreb, 2. februar 2017.)
U Mostaru završio osnovnu i srednju školu. Studije romanistike započeo je u Sarajevu, a završio u Zagrebu. Na univerzitetu "Sorbona" doktorirao je komparativnu književnost i estetiku 1967. Do 1991. godine predavao je francusku književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a između 1991. i 1994. godine predaje slavensku književnost na Nouvelle Sorbonne, a od 1994. do 2007. srpsku i hrvatsku književnost i srpskohrvatski jezik na Rimskom sveučilištu La Sapienza.
Bio je humanista, kosmopolita, poliglota i aktivista. Matvejević je primio počasne doktorate u Francuskoj, BiH, Italiji. Bio je počasni doživotni potpredsednik Međunarodnog PEN kluba u Londonu.
Matvejević je rođen u Mostaru 1932. od oca Rusa, rođenoga u ukrajinskoj Odesi, i majke Hrvatice iz BiH.

Predrag Matvejević: JUGOSLAVENSKA IDEJA

Ilustracija: Predrag Matvejević - Jugoslavenstvo danas

Postoji jugoslavenstvo koje ne mora biti ni državnost ni nacionalnost, koje ne zaboravlja i ne briše zajednički dio prošlosti i povijesti u kojima su naraštaji dijelili ideje i ideale, nade i zablude, oduševljenja i razočaranja.

Jugoslavenska ideja bila je nekoć Južnim Slavenima putokaz u povijesti, ponekad i luč koja je sjala u tami. Rađala se, razvijala i propadala na različite načine, kao kulturna, politička ili državotvorna ideja. Nosila je u sebi nadu da ćemo zajedno biti slobodniji, samostalniji i jači nego što smo bili pod tuđinom. Raspad Jugoslavije, način na koji se odigrao i posljedice koje je ostavio, potisnuo je tu ideju na rub prošlosti.

Predrag Matvejević: Ovo bi moglo biti „bosansko proljeće“!

Da sam u Sarajevu, bio bih među demonstrantima, kao iz topa odgovorio je Predrag Matvejević, ugledni bosanskohercegovački i hrvatski pisac, akademik, publicista, jedan od vodećih evropskih intelektualaca.

Nečiji interesi

Matvejević je za Dnevni Avaz komentirao višednevno okupljanje građana širom Bosne i Hercegovine koji žele iskazati svoje 18-godišnje nezadovoljstvo, a koje je kulminiralo neusvajanjem zakona o jedinstvenom matičnom broju (JMB).

Dešavanja oko neusvajanja zakona o JMB, demonstracije građana, kao i činjenicu da je na određen način izgubljen jedan mladi život Matvejević naziva novom sramotom i još jednim pokušajem da se preko administracije ostvaruju nečiji interesi.